Razgovor s Jasnom Horvat, autoricom novog romana Alikvot: Dijeljenje bez ostatka
Razgovor s Jelenom Radan
„Goldfinch“ osvojio Pulitzera
Prijestolje na koje svi žele (za)sjesti
Nova kritika knjige Rat slikama Sandre Vitaljić i intervju s autoricom
Gdje je Osmi povjerenik?
Rat slikama Sandre Vitaljić u emisiji Trikultura
Tišina: snimanje u tijeku!
„Sedam strahova“ dobiva panegirike i u svijetu
Kutija slova, emisija o književnosti
Slike i lažu više od 1000 riječi
Začitavanje: Anotirani Hobit
Atkinskon dobila Costu
Želimir Periš: Mučenice
Hrvatska proza u 2013.
Predrag Lucić dobitnik nagrade Kočićevo pero za 2013.
In memoriam: Zlatko Crnković
Strahimir Primorac: Prividi ljubavi i slobode
Kritiku knjige „Dezerter“ Dinka Telećana
Intervju sa Želimirom Perišem

 

Ujedinjeni u tuzi
Novi roman autora romana "Kako utješiti udovca" topla je ljudska priča o jednoj "ludoj" obitelji koju ćemo uskoro gledati i na velikom ekranu…
Novu bestseler seriju romana…
… o Sookie Stackhouse, čije "pustolovine" u nagrađivanoj TV seriji mogu pratiti i naši gledatelji, uskoro ćete čitati i na hrvatskom!

 

Razgovor s Jasnom Horvat, autoricom novog romana Alikvot: Dijeljenje bez ostatka
Razgovor s Jasnom Horvat, autoricom novog romana Alikvot: Dijeljenje bez ostatka
Razgovor s Jelenom Radan
1. Kako si se odlučila za naslov knjige?

Slovo Z me posebno zaintrigiralo tijekom pisanja knjige, ne pitajte zašto. Samo tako. Tako je nastao i Rejnin poklič ZumZum. A onda je i neka vrst skraćenice za Zemlju djece u mojoj glavi zazvučala baš kao Zeda. I tako osta Zeda, i baš mi se sviđa.
Intervju: Tea Tulić – dobitnica nagrade Prozak za 2010. godinu
Prva prozna knjiga Tee Tulić Kosa posvuda donosi istodobno potresnu i luckastu priču o tri generacije žena jedne obitelji u trenu kada srednja, majka, oboli od raka...
Intervju s autorom knjige ''Povezani''
Algoritam u cijelosti prenosi intervju s autorom knjige Povezani, objavljen na T-portalu.
Razgovor: Nada Gašić
Zbilja je uvijek fascinantnija i strašnija od literature

 

''Američki bogovi'' na malom ekranu
HBO se s posljednjim TV projektom potpuno posvećuje književnoj sferi – nakon "Igre prijestolja" i knjiga Sloane Crosley, Michaela Chabona i Chada Harbacha, najavljeno je novo veliko ime koje će se naći na malom ekranu…
Novo ruho klasika
U hrvatska kina stigla je "Zvijer", film snimljen prema istoimenom književnom hitu, romantična priča o mladiću koji je zbog svoje zloće pretvoren u ružnu zvijer, a kletve ga može osloboditi samo poljubac prave ljubavi…
Tajni život kućnih pomoćnica-opširno
Sredinom kolovoza u kinima diljem Sjedinjenih Država trebao bi se početi prikazivati film "The Help", nastao prema hit romanu "Sluškinje" Kathryn Stockett…
Oskarovac će raditi na ''Praskozorju''
Summit Enertainment angažirao je Billa Condona kao režisera završnog dijela sage Sumrak, "Praskozorja"…

 

Bogovi današnjice su hedonizam, bogatstvo i slava
Prenosimo u cijelosti tekst T portala, inspiriran knjigom "Carstvo opsjena", koja će se naći u prodaji za Interliber u izdanju Algoritma.
Kriza konačno stigla u Hrvatsku
… i to u obliku najnovijeg romana autorskog dvojca kojeg čine Marko Mihalinec i Velimir Grgić…
Razgovor s Majom Sačer
Na tportalu objavljen je intervju s Majom Sačer, mladom autoricom koja je prošle godine objavila svoju prvu zbirku priča intrigantna naslova "Božji grijesi"…

 

Razgovor s Jasnom Horvat, autoricom novog romana Alikvot: Dijeljenje bez ostatka
Razgovor s Jasnom Horvat, autoricom novog romana Alikvot: Dijeljenje bez ostatka
Razgovor s Jelenom Radan
1. Kako si se odlučila za naslov knjige?

Slovo Z me posebno zaintrigiralo tijekom pisanja knjige, ne pitajte zašto. Samo tako. Tako je nastao i Rejnin poklič ZumZum. A onda je i neka vrst skraćenice za Zemlju djece u mojoj glavi zazvučala baš kao Zeda. I tako osta Zeda, i baš mi se sviđa.
Dexter: Serijski ubojica serijskih ubojica
Dextera, stotinu i prvu knjigu u najboljem nizu krimića u Hrvatskoj, NAJbiblioteci, zajedničkom projektu Algoritma i Jutarnjeg lista, čitajte po cijeni od samo 19,90 kuna.
7, 11, 13, 17, 19, 23, 29……
Za roman "Samoća primarnih brojeva" Giordano je dobio najugledniju talijansku književnu nagradu – Strega…
David McWilliams u Hrvatskoj
Jedan od najpoznatijih irskih novinara i autor knjige "Papina djeca" početkom listopada dolazi u Hrvatsku…
Romani o kojima ćete postati ovisni!
Dobrodošli na Upper East Side New Yorka, gdje moji prijatelji i ja živimo, zabavljamo se i spavamo – katkad jedni s drugima…
Najstrašniji autor na svijetu
R. L. Stine, najpopularniji američki pisac za mlade, autor više od stotinu naslova u žanru trilera i horrora, sam tvrdi kako ima najbolji posao na svijetu.

 

 

  • 2017 >
  • 2016 >
  • 2015 >
  • 2014 >
  • 2013 >
  • 2012 >
  • 2011 >
  • 2010 >
  • 2009 >
  • 2008 >
  • 2007 >
  • 2006 >
  •  

    Pišite nam na:
    predlist@algoritam.hr

     

              ponedjeljak,   11. prosinca 2017   broj: 4089   godina: 12   Uređuje: Ivana Pavelić


    7, 11, 13, 17, 19, 23, 29……

    Za roman "Samoća primarnih brojeva" Giordano je dobio najugledniju talijansku književnu nagradu – Strega…

    … a roman, koji je u međuvremenu preveden i objavljen u nizu europskih zemalja, samo je u Italiji prodajom u prvoj godini premašio brojku od jednog milijuna primjeraka…

    Primarni brojevi oni su prirodni brojevi, veći od nule, koji su djeljivi samo s 1 i sa samim sobom. Nedjeljivi brojevi, rekli bi smo laički, kao što su ljudi nedjeljivi – individualni – a istovremeno i posebni, jedinstveni i singularni – svatko se „podudara“ samo sam sa sobom, nije identičan nikome drugome i, u krajnjoj liniji, govori svoj vlastiti jezik. Jezik koji nitko ne razumije, i na kojem pokušava reći to isto: mene nitko ne razumije. Samoća primarnih brojeva roman je koji pripovijeda takvu priču, o dva mlada bića koja se, od rane djetinje traume, zatvaraju u ljušturu samih sebe ne uspijevajući prijeći prag komunikacije prema drugome, prema drugima. Samoću primarnih brojeva napisao je Paulo Giordano, mladi talijanski pisac, rođen 1982. u Torinu, po diplomi fizičar koji trenutno radi na doktoratu iz područja fizike čestica. Čestice atoma i one „manje“ od njih očito su polje Giordanova interesa, kad je i o literaturi riječ.

    Samoću primarnih brojeva otvaraju dvije scene. U prvoj, ljudska čestica Alice, inteligentna i osjetljiva djevojčica, pod pritiskom oca koji je forsira u skijanju, stradava u snijegu, izgubljena u magli i odvojena od grupe. Posljedice teškoga loma noga pratit će je cijeli život, kao što će i djetinje osobine, njezina posebnost i zatvorenost, samo dobivati jasnije i jače oblike. Nesigurnost, anksioznost, anoreksija. Glavni protagonist druge scene je dječak Mattia, od rođenja obilježen nesrećom sestre blizanke, koja je mentalno retardirana. U obiteljskom krugu, često se šali na račun Mattie, koji ju je valjda još u maternici previše «ugnjetavao». Mattia sa sve većim naporom trpi ovisnost sestre i prisilnu brigu o njoj, tako da jednom, kad se želi slobodno i opušteno zabaviti na dječjem rođendanu, ostavlja sestricu Michelu u obližnjem parku. Pri povratku s rođendana, Michele nema, nikada nije pronađena, niti je nađen neki trag koji mogao upućivati je li stradala ili nestala. Ostala je pretpostavka o tome da se utopila u obližnjoj rječici, ostala je u Mattie stalna i potisnuta krivnja, koju nikome ne može priopćiti. Individuum nije samo nedjeljiv, nego je i neiskaziv. Individuum est ineffabile, Mattia svoju traumu ne može nikome ispripovijedati, nikome, dok ne upozna Alice.

    Alice i Mattia tijekom odrastanja zapravo profiliraju svoje samoće, jačaju neku vrstu unutarnje snage koja je nesrazmjerna njihovim sposobnostima za socijalne kontakte. Alice se u školi susreće s tipičnim i prepoznatljivim oblicima ženskog bullyinga, unutargeneracijskoga maltretiranja koje predvode razredne zvijezde. Mattia, nadprosječno inteligentan i sklon svijetu brojeva, pak, živi u zatvorenu svijetu, za njega učitelju kažu da ih od njega „hvata nelagoda, osjećaj gotovo opipljive neprikladnosti u vezi s tim dječakom za kojeg se čini da ne želi stvarati veze ni s kim od svojih vršnjaka“. Kad bol samoće postaje neizdrživa, Mattia se samoozlijeđuje. U tom razdoblju kad se nitko ne usudi sam približiti nekome drugome, igrom školskih posrednika, Alice i Mattia bivaju izručeni jedno drugome, suočeni u tom odnosu i s prethodnim vlastitim traumama, koje se stalno vraćaju. Dvoje petnaestogodišnjaka koji se niti usude niti znaju žele li se poljubiti, pa ipak se između njih počeo stvarati zajednički emotivni prostor koji će ih vezivati godinama. Dodirnuli su se rukama, ni manje ni više od toga, i tim dodirom uspostavili bliskost. Njihovo je prijateljstvo, piše Giordano, bilo stvoreno na zajedničkim nedostacima, a gradili su ga u prostoru praznine, u tišini, ponekad potpuno odsutni i udaljeni u trenucima druženja.

    Alice postaje fotograf, naravno da je Mattia njezin prvi model. Alice traži da se odjenu kao za vjenčanje, radi zajedničku fotografiju. Još uvijek se nisu poljubili. Niti išta rekli. Mattia se bavi matematikom, među prirodnim brojevima najviše ga uzbuđuju najposebniji među njima, takozvani primarni blizanci: to su parovi primarnih brojeva koji stoje vrlo blizu, zamalo jedan do drugoga, ali ipak ih uvijek razdvaja neki parni broj. Kao 11 i 13, 17 i 19, 41 i 43. Za Mattiu, Alice i on bili su takav par primarnih blizanaca, sami i izgubljeni, blizu, ali ne dovoljno da bi se mogli dotaknuti. Mattia brani diplomski, zahtijevajući da nitko od obitelji ne bude prisutan. Ne obavještava niti Alice. Alice je ipak tamo, izlaze u šetnju, ona slučajno bira park u kojem je Mattia ostavio svoju sestru blizanku. Tamo progovara, priča iz njega izlazi isprekidano, nepravilnim slijedom. Čini se, barem na trenutak, da nestaje te brane, toga zida koji dijeli jednu osobu od druge, jednu fizičku partikulu od druge.

    Pa ipak, to je samo trenutak, Mattia i Alice postaju sve udaljeniji, kao i brojevi u nizu oni su primarni blizanci, ali sve dalji jedan od drugoga u beskonačnom slijedu. Mattia nastavlja studij u inozemstvu, stipendija, važno za karijeru. Alice posjećuje bolnicu u kojoj njezina majka umire na onkologiji, zbližava se s jednim liječnikom. Veza, pa neuspjeli brak koji se slomio pod teretom prošlosti onoga trenutka kad je Fabio rekao da želi imati dijete. Alice nije znala je li ga želi ili ne, nije o tome ni razmišljala. Njezino mršavo tijelo, koje Fabio nije smio dodirivati pod svjetlom, s posljedicama anoreksije nosilo je u sebi i nemogućnost trudnoće. Za Fabia je odbijanje hrane bilo autodestruktivno ponašanje, za Alice – jedini mogući način postojanja. Ništa, a naročito nikoga drugoga nije željela u svom trbuhu.

    Scene u Samoći primarnih brojeva nižu se u slijedu vremena, ali odvojene jedne od drugih jasnim rubovima, poput oštrica noža ili stakla kojima se Mattia samoozlijeđivao. I Giordanov stil je jasan i oštar, ali u toj preciznosti bez suvišnih riječi, bez redanja pridjeva i zastajanja u opisima, stvara se poetičnost teksta koja je u kontrastu prema stanovitoj hladnoći pripovijedanja. Nalik odnosu dvaju protagonista, i Giordanov roman ostavlja dojam vanjske zatvorenosti, površinske hladnoće, ispod koje se gomilaju osjećaji, bol i tuga. U konačnoj sceni susreću se Mattia i Alice, ali završna scena napisana je kao izmaknuti happyend. Ne, oni nisu živjeli zajedno sretno do kraja života. Ne, oni nisu, kao u dramatskim žanrovima, živjeli niti uglavnom sretno zajedno do kraja života. Mattia je otišao i Alice ga nije zaustavila. Nije mu ispripovjedila da je u bolnici vidjela mladu ženu, mentalno zaostalu, koja je izgledom bila isti Mattia, njegova izgubljena sestra blizanka. Tragična nemogućnost ljubavi o kojoj možda najbolje piše Barthes u Fragmentima ljubavnog diskursa, gubi u Samoći primarnih brojeva literarnu metafizičnost i svoj sudbinski karakter. I u ne-ljubavi, riječ je o ljudima i njihovim samoćama, beskrajnoj i nepremostivoj udaljenosti jednih od drugih. Tamo gdje si nježan, podatan, osjetljiv – tamo izgovaraš svoj plural, svoju množinu – ostavio je Barthes odškrinuta vrata mogućnosti ljubavi. Paulo Giordano otvorio je vrata samoće. Prostora gdje nikoga nema, gdje nas nitko neće naći, gdje nam nitko neće ponuditi pomoć – ruku, poljubac, dodir. Prostora u kojem čovjek živi sam.

     
     
     
     
     
     
     
     
     
     
     
     
     
     

     

     


    ©opyright 2003. Algoritam d.o.o., Harambašićeva 19, 10000 Zagreb, Hrvatska tel: +385 1 2359 333, fax: +385 1 2335 956, e-mail: info@algoritam.hr