Razgovor s Jasnom Horvat, autoricom novog romana Alikvot: Dijeljenje bez ostatka
Razgovor s Jelenom Radan
„Goldfinch“ osvojio Pulitzera
Prijestolje na koje svi žele (za)sjesti
Nova kritika knjige Rat slikama Sandre Vitaljić i intervju s autoricom
Gdje je Osmi povjerenik?
Rat slikama Sandre Vitaljić u emisiji Trikultura
Tišina: snimanje u tijeku!
„Sedam strahova“ dobiva panegirike i u svijetu
Kutija slova, emisija o književnosti
Slike i lažu više od 1000 riječi
Začitavanje: Anotirani Hobit
Atkinskon dobila Costu
Želimir Periš: Mučenice
Hrvatska proza u 2013.
Predrag Lucić dobitnik nagrade Kočićevo pero za 2013.
In memoriam: Zlatko Crnković
Strahimir Primorac: Prividi ljubavi i slobode
Kritiku knjige „Dezerter“ Dinka Telećana
Intervju sa Želimirom Perišem

 

Ujedinjeni u tuzi
Novi roman autora romana "Kako utješiti udovca" topla je ljudska priča o jednoj "ludoj" obitelji koju ćemo uskoro gledati i na velikom ekranu…
Novu bestseler seriju romana…
… o Sookie Stackhouse, čije "pustolovine" u nagrađivanoj TV seriji mogu pratiti i naši gledatelji, uskoro ćete čitati i na hrvatskom!

 

Razgovor s Jasnom Horvat, autoricom novog romana Alikvot: Dijeljenje bez ostatka
Razgovor s Jasnom Horvat, autoricom novog romana Alikvot: Dijeljenje bez ostatka
Razgovor s Jelenom Radan
1. Kako si se odlučila za naslov knjige?

Slovo Z me posebno zaintrigiralo tijekom pisanja knjige, ne pitajte zašto. Samo tako. Tako je nastao i Rejnin poklič ZumZum. A onda je i neka vrst skraćenice za Zemlju djece u mojoj glavi zazvučala baš kao Zeda. I tako osta Zeda, i baš mi se sviđa.
Intervju: Tea Tulić – dobitnica nagrade Prozak za 2010. godinu
Prva prozna knjiga Tee Tulić Kosa posvuda donosi istodobno potresnu i luckastu priču o tri generacije žena jedne obitelji u trenu kada srednja, majka, oboli od raka...
Intervju s autorom knjige ''Povezani''
Algoritam u cijelosti prenosi intervju s autorom knjige Povezani, objavljen na T-portalu.
Razgovor: Nada Gašić
Zbilja je uvijek fascinantnija i strašnija od literature

 

''Američki bogovi'' na malom ekranu
HBO se s posljednjim TV projektom potpuno posvećuje književnoj sferi – nakon "Igre prijestolja" i knjiga Sloane Crosley, Michaela Chabona i Chada Harbacha, najavljeno je novo veliko ime koje će se naći na malom ekranu…
Novo ruho klasika
U hrvatska kina stigla je "Zvijer", film snimljen prema istoimenom književnom hitu, romantična priča o mladiću koji je zbog svoje zloće pretvoren u ružnu zvijer, a kletve ga može osloboditi samo poljubac prave ljubavi…
Tajni život kućnih pomoćnica-opširno
Sredinom kolovoza u kinima diljem Sjedinjenih Država trebao bi se početi prikazivati film "The Help", nastao prema hit romanu "Sluškinje" Kathryn Stockett…
Oskarovac će raditi na ''Praskozorju''
Summit Enertainment angažirao je Billa Condona kao režisera završnog dijela sage Sumrak, "Praskozorja"…

 

Bogovi današnjice su hedonizam, bogatstvo i slava
Prenosimo u cijelosti tekst T portala, inspiriran knjigom "Carstvo opsjena", koja će se naći u prodaji za Interliber u izdanju Algoritma.
Kriza konačno stigla u Hrvatsku
… i to u obliku najnovijeg romana autorskog dvojca kojeg čine Marko Mihalinec i Velimir Grgić…
Razgovor s Majom Sačer
Na tportalu objavljen je intervju s Majom Sačer, mladom autoricom koja je prošle godine objavila svoju prvu zbirku priča intrigantna naslova "Božji grijesi"…

 

Razgovor s Jasnom Horvat, autoricom novog romana Alikvot: Dijeljenje bez ostatka
Razgovor s Jasnom Horvat, autoricom novog romana Alikvot: Dijeljenje bez ostatka
Razgovor s Jelenom Radan
1. Kako si se odlučila za naslov knjige?

Slovo Z me posebno zaintrigiralo tijekom pisanja knjige, ne pitajte zašto. Samo tako. Tako je nastao i Rejnin poklič ZumZum. A onda je i neka vrst skraćenice za Zemlju djece u mojoj glavi zazvučala baš kao Zeda. I tako osta Zeda, i baš mi se sviđa.
Dexter: Serijski ubojica serijskih ubojica
Dextera, stotinu i prvu knjigu u najboljem nizu krimića u Hrvatskoj, NAJbiblioteci, zajedničkom projektu Algoritma i Jutarnjeg lista, čitajte po cijeni od samo 19,90 kuna.
7, 11, 13, 17, 19, 23, 29……
Za roman "Samoća primarnih brojeva" Giordano je dobio najugledniju talijansku književnu nagradu – Strega…
David McWilliams u Hrvatskoj
Jedan od najpoznatijih irskih novinara i autor knjige "Papina djeca" početkom listopada dolazi u Hrvatsku…
Romani o kojima ćete postati ovisni!
Dobrodošli na Upper East Side New Yorka, gdje moji prijatelji i ja živimo, zabavljamo se i spavamo – katkad jedni s drugima…
Najstrašniji autor na svijetu
R. L. Stine, najpopularniji američki pisac za mlade, autor više od stotinu naslova u žanru trilera i horrora, sam tvrdi kako ima najbolji posao na svijetu.

 

 

  • 2017 >
  • 2016 >
  • 2015 >
  • 2014 >
  • 2013 >
  • 2012 >
  • 2011 >
  • 2010 >
  • 2009 >
  • 2008 >
  • 2007 >
  • 2006 >
  •  

    Pišite nam na:
    predlist@algoritam.hr

     

              ponedjeljak,   21. kolovoza 2017   broj: 3977   godina: 12   Uređuje: Ivana Pavelić


    BOGOVI DANAŠNJICE SU HEDONIZAM, BOGATSTVO I SLAVA

    Prenosimo u cijelosti tekst T portala, inspiriran knjigom "Carstvo opsjena", koja će se naći u prodaji za Interliber u izdanju Algoritma.

    Živimo u doba, napisao je Philip Roth, u kojem maštovitost romanopisca ostaje bespomoćna pred onim što će se sutradan ujutro pojaviti u novinama.

    Upravo o medijskim pojavama koje su promijenile društvo u svojoj novoj knjizi 'Carstvo opsjena: kraj pismenosti i trijumf spektakla' koja će uskoro izaći na hrvatskom jeziku u izdanju Algoritma (biblioteka Facta), piše novinar, publicist i ratni izvjestitelj Chris Hedges. Iz duboko ljevičarske perspektive, pomalo začuđujuće za nekoga tko je rođen u obitelji prezbiterijsnskog svećenika, on progovara o potpunom edukacijskom rasapu i moralnom padu suvremenog društva. Iako piše o današnjoj Americi, posve je jasno da se većina njegovih zaključaka i opažanja može u potpunosti primijeniti i na hrvatsko društvo. Za celebrity kulturu smo, smatra Hedges, privezani lancima i nikako ne možemo pobjeći od svih spektakala u arenama te na televizijskim i radijskim valovima, laži reklamiranja i beskrajnih, ponajviše posve izmišljenih, osobnih drama što su postale osnovni sastojak vijesti, tračeva o zvijezdama, New Age misticizma i pop psihologije, a stvarnost nam je pretvorena u umijeće scene.

    Po njemu, robe i celebrity kultura određuju nam i utvrđuju što to znači pripadati, kako prepoznavati svoje mjesto u društvu te kako voditi svoje živote. 'Vlastite živote mjerimo po onima kojima se divimo na zaslonu ili u borilištu. Nastojimo biti poput njih. Oponašamo im izgled i ponašanje. Kroz sanje bježimo i izmičemo kaosu stvarnog života. Vidimo sebe kao zvijezdu u nekom svom, vlastitom filmu', smatra Hedges.

    Celebrity kultura je u svojoj srži, tvrdi Hedges, poricanje smrti. Prema njemu, američko je društvo celebrityje uzdiglo do božanskog statusa te se vjerska uvjerenja i vjerski obredi prenose na divljenje slavnima.

    U suvremenim tehnologijama i mogućnostima povezivanja, celebrity kultura dobila je sjajnog saveznika – napokon svatko može postati poznat. 'To je ono što želi ovodobno ja. Želi biti priznato i prepoznato, želi biti povezano: želi biti vidljivo. Ako ne milijunima na Survivoru ili Oprah, onda barem stotinama na Twitteru ili Facebooku. Ta nas značajka potvrđuje, tako sami sebi postajemo stvarni – time što nas drugi vide. Anonimnost je velika strava što vlada suvremenim dobom', piše Hedges.

    Autor također ironično primjećuje da razni televizijski reality showovi poput 'Pod nož' i 'Ekstremni makeover' šalju prozirnu poruku: nakon što ih se kirurški 'korigira’ tako da podsjećaju na uobičajene celebrity ljepotice, problemi ‘običnih’ žena bit će riješeni. 'Tegobni brakovi, odnosi obilježeni nasiljem, nezaposlenost, strahoviti problemi uzrokovani gubljenjem samopoštovanja – sve to nestaje zajedno s uklanjanjem suvišnih naslaga masti na njihovim bedrima. Postat će kao nove. Besprijekorne. Postat će celebrityiji', tumači nam autor dodajući da se hedonizam i bogatstvo otvoreno štuju i veličaju poput božanstava u serijama kao što su 'Tračerica', 'Seks i grad', 'Očajne kućanice', a celebrity kultura potiče svakoga da o sebi razmišlja kao o celebrityju, odnosno o osobi koja posjeduje oblike jedinstvene, još neotkrivene i neprepoznate nadarenosti. 'To je, kako je ustvrdio Christopher Lasch, kultura narcisoidnosti. U svijetu privida, vjera u samoga sebe važnija je od stvarnosti. Stvarnost se, zapravo, odbacuje i izbjegava kao prepreka na putu do uspjeha, odnosno jedan oblik negativiteta’, navodi Hedges, obrazlažući da se one koji su kritički nastrojeni, koji su sposobni suočiti se sa stvarnošću i pojmiti ispraznost celebrity kulture zaobilazi i osuđuje zbog njihova pesimizma.

    ‘U celebrity kulturi ljudi postaju roba. Postaju objekti poput potrošnih proizvoda. Nemaju nikakvu prirođenu vrijednost per se. Moraju izgledati fantastično i živjeti na nevjerojatnim pozornicama. Svakoga tko ne uspije udovoljiti tom idealu omalovažava se i ismijava. Tijekom uspona do slave, moći i uspjeha prijatelje i saveznike valja iskoristiti i izdavati. A kad od njih više nema nikakve koristi, treba ih odbaciti. Celebrity kultura baca nas u moralnu prazninu. Nitko nema nikakvu vrijednost osim svog izgleda, iskoristivosti ili sposobnosti da 'uspije’. Najveća postignuća u celebrity kulturi su bogatstvo, seksualna osvajanja i slava. Nije uopće važno kako se do toga dolazi. Te su vrijednosti, kako ih je tumačio Sigmund Freud, iluzorne. Isprazne su. Zbog njih ganjamo oblačiće pare. Potiču nas na život narcisoidne zaokupljenosti i utapanja u samom sebi. Govore nam kako postojanje valja usredotočiti na vlastite postupke i želje, a ne na opće dobro', obrazlaže autor nastavljajući s općeprihvaćenom tezom da je celebrity sredstvo što ga korporativno društvo koristi kako bi nam prodavalo svoje brendirane robe i proizvode, od kojih većinu ni ne trebamo.

    Taj sustav ispraznih vrijednosti i lažnih senzacija zapravo nas odvraća od moralnih dvojbi i pitanja što ih pred nas postavljaju rastuće nejednakosti, skupi imperijalni ratovi, urušavanje gospodarstava i politička korupcija. 'Neobuzdano srljanje za statusom i bogatstvom uništilo nam je duše, jednako kao i gospodarstvo. Obitelji žive u prostranim palačama kupljenima hipotekarnim zajmom kojeg se više ne može otplaćivati. Uz pomoć kreditnih kartica potrošači bezobzirno gomilaju skupe torbe i cipele Manola Blahnika vjerujući kako im to pruža osjećaj identiteta i nekog postignuća’, piše Hodges prema kojemu celebrityji uživaju u slavi bez odgovornosti. 'Slava celebrityja, pisao je Mills, zakriva sve koji posjeduju stvarnu moć: korporacije i oligarhijsku elitu. Nestvarnost celebrity kulture nije zamišljena samo da zabavi. Zamišljena je i da nas obuzda kako se ne bismo usprotivili i oduprli', zaključuje autor podcrtavajući tezu činjenicom da su popularni reality programi poput 'Big Brothera’, u kojemu su natjecatelji spremni biti neprestano izvrgnuti videonadzoru, ništa drugo nego slavljenje države u kojoj su nadzor i nadgledanje na prvom mjestu.

    'Dvostruko se više mladih kandidira za pojavljivanje u programu MTV-ia 'Real World', gdje im se pruža prilika da žive pod stalnim nadzorom, nego za Harvard. Ali korištenje skrivenih kamera – redovita pojava i praksa na televizijskim reality programima – učvršćuje i pojačava zastrašujuću postavku celebrity kulture da je posve normalno, pa da na tome drugima valja i zavidjeti, nalaziti se pod stalnom prismotrom. Korporacijama i državnoj upravi ti programi čine svakodnevnim i uobičajenim nešto što se donedavno držalo za flagrantno kršenje našeg ustavnog prava na privatnost’, zaključuje Hedges koji se u knizi pozabavio i pitanjem srozavanja američkog školstva, kao i fascinacijom pronografskom industrijom koja ne promiče ljubav, erotiku i seks, nego moć i novac, a žene pretvara u objekte kojima se pripisuje novčana vrijednost i seksualno ih se iskorištava da bi se ostvario profit.
    ‘Naša politika, religija, informacije, sport, obrazovanje i trgovina pretvoreni su u ugodan i prihvatljiv privjesak šoubiznisu, i to uglavnom bez da je itko prosvjedovao ili da su to široki slojevi uopće primijetili', naglašava autor.

    Članak možete pročitati i na linku.

     
     
     
     
     
     
     
     
     
     
     
     
     
     

     

     


    ©opyright 2003. Algoritam d.o.o., Harambašićeva 19, 10000 Zagreb, Hrvatska tel: +385 1 2359 333, fax: +385 1 2335 956, e-mail: info@algoritam.hr