Razgovor s Jasnom Horvat, autoricom novog romana Alikvot: Dijeljenje bez ostatka
Razgovor s Jelenom Radan
„Goldfinch“ osvojio Pulitzera
Prijestolje na koje svi žele (za)sjesti
Nova kritika knjige Rat slikama Sandre Vitaljić i intervju s autoricom
Gdje je Osmi povjerenik?
Rat slikama Sandre Vitaljić u emisiji Trikultura
Tišina: snimanje u tijeku!
„Sedam strahova“ dobiva panegirike i u svijetu
Kutija slova, emisija o književnosti
Slike i lažu više od 1000 riječi
Začitavanje: Anotirani Hobit
Atkinskon dobila Costu
Želimir Periš: Mučenice
Hrvatska proza u 2013.
Predrag Lucić dobitnik nagrade Kočićevo pero za 2013.
In memoriam: Zlatko Crnković
Strahimir Primorac: Prividi ljubavi i slobode
Kritiku knjige „Dezerter“ Dinka Telećana
Intervju sa Želimirom Perišem

 

Ujedinjeni u tuzi
Novi roman autora romana "Kako utješiti udovca" topla je ljudska priča o jednoj "ludoj" obitelji koju ćemo uskoro gledati i na velikom ekranu…
Novu bestseler seriju romana…
… o Sookie Stackhouse, čije "pustolovine" u nagrađivanoj TV seriji mogu pratiti i naši gledatelji, uskoro ćete čitati i na hrvatskom!

 

Razgovor s Jasnom Horvat, autoricom novog romana Alikvot: Dijeljenje bez ostatka
Razgovor s Jasnom Horvat, autoricom novog romana Alikvot: Dijeljenje bez ostatka
Razgovor s Jelenom Radan
1. Kako si se odlučila za naslov knjige?

Slovo Z me posebno zaintrigiralo tijekom pisanja knjige, ne pitajte zašto. Samo tako. Tako je nastao i Rejnin poklič ZumZum. A onda je i neka vrst skraćenice za Zemlju djece u mojoj glavi zazvučala baš kao Zeda. I tako osta Zeda, i baš mi se sviđa.
Intervju: Tea Tulić – dobitnica nagrade Prozak za 2010. godinu
Prva prozna knjiga Tee Tulić Kosa posvuda donosi istodobno potresnu i luckastu priču o tri generacije žena jedne obitelji u trenu kada srednja, majka, oboli od raka...
Intervju s autorom knjige ''Povezani''
Algoritam u cijelosti prenosi intervju s autorom knjige Povezani, objavljen na T-portalu.
Razgovor: Nada Gašić
Zbilja je uvijek fascinantnija i strašnija od literature

 

''Američki bogovi'' na malom ekranu
HBO se s posljednjim TV projektom potpuno posvećuje književnoj sferi – nakon "Igre prijestolja" i knjiga Sloane Crosley, Michaela Chabona i Chada Harbacha, najavljeno je novo veliko ime koje će se naći na malom ekranu…
Novo ruho klasika
U hrvatska kina stigla je "Zvijer", film snimljen prema istoimenom književnom hitu, romantična priča o mladiću koji je zbog svoje zloće pretvoren u ružnu zvijer, a kletve ga može osloboditi samo poljubac prave ljubavi…
Tajni život kućnih pomoćnica-opširno
Sredinom kolovoza u kinima diljem Sjedinjenih Država trebao bi se početi prikazivati film "The Help", nastao prema hit romanu "Sluškinje" Kathryn Stockett…
Oskarovac će raditi na ''Praskozorju''
Summit Enertainment angažirao je Billa Condona kao režisera završnog dijela sage Sumrak, "Praskozorja"…

 

Bogovi današnjice su hedonizam, bogatstvo i slava
Prenosimo u cijelosti tekst T portala, inspiriran knjigom "Carstvo opsjena", koja će se naći u prodaji za Interliber u izdanju Algoritma.
Kriza konačno stigla u Hrvatsku
… i to u obliku najnovijeg romana autorskog dvojca kojeg čine Marko Mihalinec i Velimir Grgić…
Razgovor s Majom Sačer
Na tportalu objavljen je intervju s Majom Sačer, mladom autoricom koja je prošle godine objavila svoju prvu zbirku priča intrigantna naslova "Božji grijesi"…

 

Razgovor s Jasnom Horvat, autoricom novog romana Alikvot: Dijeljenje bez ostatka
Razgovor s Jasnom Horvat, autoricom novog romana Alikvot: Dijeljenje bez ostatka
Razgovor s Jelenom Radan
1. Kako si se odlučila za naslov knjige?

Slovo Z me posebno zaintrigiralo tijekom pisanja knjige, ne pitajte zašto. Samo tako. Tako je nastao i Rejnin poklič ZumZum. A onda je i neka vrst skraćenice za Zemlju djece u mojoj glavi zazvučala baš kao Zeda. I tako osta Zeda, i baš mi se sviđa.
Dexter: Serijski ubojica serijskih ubojica
Dextera, stotinu i prvu knjigu u najboljem nizu krimića u Hrvatskoj, NAJbiblioteci, zajedničkom projektu Algoritma i Jutarnjeg lista, čitajte po cijeni od samo 19,90 kuna.
7, 11, 13, 17, 19, 23, 29……
Za roman "Samoća primarnih brojeva" Giordano je dobio najugledniju talijansku književnu nagradu – Strega…
David McWilliams u Hrvatskoj
Jedan od najpoznatijih irskih novinara i autor knjige "Papina djeca" početkom listopada dolazi u Hrvatsku…
Romani o kojima ćete postati ovisni!
Dobrodošli na Upper East Side New Yorka, gdje moji prijatelji i ja živimo, zabavljamo se i spavamo – katkad jedni s drugima…
Najstrašniji autor na svijetu
R. L. Stine, najpopularniji američki pisac za mlade, autor više od stotinu naslova u žanru trilera i horrora, sam tvrdi kako ima najbolji posao na svijetu.

 

 

  • 2017 >
  • 2016 >
  • 2015 >
  • 2014 >
  • 2013 >
  • 2012 >
  • 2011 >
  • 2010 >
  • 2009 >
  • 2008 >
  • 2007 >
  • 2006 >
  •  

    Pišite nam na:
    predlist@algoritam.hr

     

              četvrtak,   29. lipnja 2017   broj: 3924   godina: 12   Uređuje: Ivana Pavelić


    INTERVJU S AUTOROM KNJIGE POVEZANI
    Algoritam u cijelosti prenosi intervju s autorom knjige Povezani, objavljen na T-portalu.

    Kako se osjećamo, za koga glasamo, u koga se zaljubljujemo, zašto se debljamo ili možemo li doista prestati pušiti ako se cigareta ostavio prijatelj našeg prijatelja pitanja su na koja doktor Nicholas A. Christakis ima odgovor u utjecaju društvenih mreža na život pojedinca Harvardski profesor, prema Timeu jedan od sto najutjecajnijih intelektualaca svijeta, liječnik i priznati stručnjak u području istraživanja društvenih mreža te njihova utjecaja na pojedinca, Nicholas A. Christakis gostovat će na skorašnjoj T-HT konferenciji. Govorit će o tome kako socijalne mreže utječu na gotovo sve aspekte ljudskog života, o čemu je pisao u knjizi 'Povezani' (Algoritam), koju je napisao s kolegom Jamesom H. Fowlerom nakon višegodišnjeg istraživanja društvenih mreža. U razgovoru za tportal, vođenom uoči zagrebačke konferencije, Christakis govori o tome kako pronalazimo partnere, koja je budućnost online društvenih mreža, na koji način pojedinci gube moć unutar superorganizma društvene mreže te kako poznavanje funkcioniranja društvenih mreža može pomoći u donošenju poslovnih odluka.
     
    Što su društvene mreže? Kako funkcioniraju ti, kako ih zovete, superorganizmi i na koji način ljudi djeluju u okviru mreža i šest stupnja povezanosti, odnosno tri stupnja utjecaja?
     

    Razlika između grupa i mreža je u tome što društvene mreže ne čine samo pojedinci, nego i veze među njima i još neke osobite vrste veza.

    Na primjer, možemo reći da postoji grupa ljudi koji čekaju da uđu u trgovinu ili možemo reći da postoji grupa ljudi koji su odvjetnici. Kad govorimo o društvenim mrežama, govorimo o skupini ljudi koji imaju posebne veze. Jedna osoba povezana je s drugom, ta druga s nekom trećom i ti ljudi povezani su s nekim drugim ljudima. Dakle, postoje veze u grupi i veze među pojedincima.
    Superorganizam je pojam preuzet iz biologije, a odnosi se na način na koji pojedinci mogu činiti mnogo veću skupinu. Na primjer, o koloniji mrava možemo razmišljati kao o superorganizmu, kao i mnogim drugim primjerima u biologiji. U knjizi 'Povezani' mi tvrdimo da su na određeni način i ljudska bića superorganizmi i to što se događa unutar tog superorganizma je stvaranje veza i mreža.

    Mnogi su čuli za izraz 'šest stupnjeva povezanosti', što znači da između bilo kojih dvoje ljudi na svijetu postoji šest veza. Vi znate nekoga, taj netko zna nekoga i tako dalje. To znači da do bilo koga na svijetu možemo doći u šest koraka, preko šest rukovanja.

    No, premda smo povezani s drugim ljudima, to ne znači da možemo utjecati na sve te druge ljude. Ja ne mogu poduzeti akciju koja bi promijenila svijet, no mogu pokrenuti akciju koja će utjecati na moje prijatelje, nešto od toga prenijet će se na njihove prijatelje, pa će se dalje prenijeti na prijatelje tih prijatelja.

    Ono što pokazujemo u knjizi jest da u raznim situacijama možete utjecati na ljude do tri stupnja udaljenosti od vas, isto kao što ste i vi sami pod utjecajem ljudi u krugu ta tri stupnja. Na primjer, udebljate li se ili prestanete li pušiti, mijenja se i mogućnost da će vaš prijatelj učiniti isto, što se opet može širiti s prijatelja na prijatelja.

     
    U knjizi 'Povezani' zaključujete da pojedinci unutar društvene mreže gube moć nad svojim odlukama.
     

    Da i ne. To je staro pitanje koje se odnosi na slobodnu volju. Neki ljudi misle da naš rad ruši ideju slobodne volje jer sugerira da je ono što mislite, osjećate ili radite pod utjecajem toga što misle, osjećaju ili rade ljudi koji vas okružuju. I to je istinito.

    Međutim, ako naš rad, naše istraživanje donekle i potkopava ideju slobodne volje, isto tako daje na važnosti toj slobodnoj volji jer također kažemo da bilo koja promjena koju napravite ne utječe samo na vas nego na desetke, stotine, možda tisuće ljudi. Zato je vrlo važno za pojedinca da nešto učini jer, kad učini nešto dobro, mnogi od toga mogu imati koristi. Dakle, ne djelujemo samo kao pojedinci, djelujemo kao superorganizam, skupine koje također mogu tako djelovati. No poanta je u tome da nismo samo mi pod utjecajem drugih, mi utječemo na druge, utjecaj je u oba smjera.

     
    U vašem istraživanju pokazalo se da je 68 posto ljudi pronašlo partnera među prijateljima i prijateljevim prijateljima, u krugu tri stupnja utjecaja. Vaš je savjet da se družimo s ljudima unutar ta tri stupnja. Što taj zatvoreni krug znači za ljude?
     

    Da, većina ljudi vjenčava se ili pronalazi partnera među prijateljima prijatelja, to je starinski način upoznavanja ljudi i jedna od funkcija društvenih mreža.

    Jedan od razloga zašto ljudi žive u socijalnim mrežama jest to što postoji protok informacija i jedan od velikih argumenata knjige ('Povezani') koristi su od povezanosti. Na primjer, bakterije prolaze kroz mreže, nasilje protječe kroz mreže, fašizam protječe kroz mreže.

    Ali također je i slučaj da ideje idu kroz mreže, ljubav protječe kroz mreže, gostoljubivosti protječe kroz mreže. Tako je naš argument da više dobrih stvari teče kroz mreže. I to je razlog zašto ih kao ljudska vrsta uopće činimo.

     
    Koja je razlika između funkcioniranja društvenih mreža o kojima smo pričali i društvenih mreža u virtualnom svijetu poput Facebooka, Twittera ili MySpacea?
     

    Govorimo o tome u knjizi gdje tvrdimo da su online mreže iste, ali i različite od offline mreža! Dakle, one su iste u smislu želje za stvaranjem veza i želje za utjecajem, a iste su i ljudske veze.

    Razlikuju se pak na određeni način, uključujući i mjerila mreže, činjenicu da s elektroničke komunikacije možete pratiti i biti u vezi s više osoba, ili da možete surađivati s mnogo više ljudi u smislu kao što je Wikipedia.

    Nadalje, one imaju puno više, nešto što zovemo virtualnost - možete usvojiti različite identitete koje je lakše imati online nego offline. Na primjer, muškarci uvijek mogu proći kao žene ako o žele u realnom svijetu, ali to će puno lakše i uspješnije ostvariti na internetu.

     
    Koja je budućnost online društvenih mreža, mogu li nadomjestiti društvene mreže i kontakte?
     

    Naravno da ne. Na online mrežama je da ostanu, no ne postoji način da one nadomjeste društvene mreže. Mislim da je situacija ista onoj u vremenu kad se pojavio telefon; bez obzira na to, nismo se prestali viđati. Stoga je sigurno da se isto neće dogoditi ni sada.

     
    Kako nam poznavanje funkcioniranja društvenih mreža može pomoći u donošenju poslovnih odluka?
     

    Često posao funkcionira na način na koji funkcioniraju mreže. Na primjer, razumijevanje širenja ideja, inovacija, odnosno razumijevanje porijekla kreativnosti. O tome pišemo i u knjizi, o svojevrsnom ekonomskom aspektu društvenih mreža. Objavio sam i video s TED predavanja na temu relevantnu za poslovanje. Ideja je u tome da ako motrite ljude u središtu mreže, možete rano uvidjeti što će se mrežom širiti.

     

    Originalni članak možete pročitati na linku.

     
     
     
     
     
     
     
     
     
     
     
     
     
     

     

     


    ©opyright 2003. Algoritam d.o.o., Harambašićeva 19, 10000 Zagreb, Hrvatska tel: +385 1 2359 333, fax: +385 1 2335 956, e-mail: info@algoritam.hr