Razgovor s Jasnom Horvat, autoricom novog romana Alikvot: Dijeljenje bez ostatka
Razgovor s Jelenom Radan
„Goldfinch“ osvojio Pulitzera
Prijestolje na koje svi žele (za)sjesti
Nova kritika knjige Rat slikama Sandre Vitaljić i intervju s autoricom
Gdje je Osmi povjerenik?
Rat slikama Sandre Vitaljić u emisiji Trikultura
Tišina: snimanje u tijeku!
„Sedam strahova“ dobiva panegirike i u svijetu
Kutija slova, emisija o književnosti
Slike i lažu više od 1000 riječi
Začitavanje: Anotirani Hobit
Atkinskon dobila Costu
Želimir Periš: Mučenice
Hrvatska proza u 2013.
Predrag Lucić dobitnik nagrade Kočićevo pero za 2013.
In memoriam: Zlatko Crnković
Strahimir Primorac: Prividi ljubavi i slobode
Kritiku knjige „Dezerter“ Dinka Telećana
Intervju sa Želimirom Perišem

 

Ujedinjeni u tuzi
Novi roman autora romana "Kako utješiti udovca" topla je ljudska priča o jednoj "ludoj" obitelji koju ćemo uskoro gledati i na velikom ekranu…
Novu bestseler seriju romana…
… o Sookie Stackhouse, čije "pustolovine" u nagrađivanoj TV seriji mogu pratiti i naši gledatelji, uskoro ćete čitati i na hrvatskom!

 

Razgovor s Jasnom Horvat, autoricom novog romana Alikvot: Dijeljenje bez ostatka
Razgovor s Jasnom Horvat, autoricom novog romana Alikvot: Dijeljenje bez ostatka
Razgovor s Jelenom Radan
1. Kako si se odlučila za naslov knjige?

Slovo Z me posebno zaintrigiralo tijekom pisanja knjige, ne pitajte zašto. Samo tako. Tako je nastao i Rejnin poklič ZumZum. A onda je i neka vrst skraćenice za Zemlju djece u mojoj glavi zazvučala baš kao Zeda. I tako osta Zeda, i baš mi se sviđa.
Intervju: Tea Tulić – dobitnica nagrade Prozak za 2010. godinu
Prva prozna knjiga Tee Tulić Kosa posvuda donosi istodobno potresnu i luckastu priču o tri generacije žena jedne obitelji u trenu kada srednja, majka, oboli od raka...
Intervju s autorom knjige ''Povezani''
Algoritam u cijelosti prenosi intervju s autorom knjige Povezani, objavljen na T-portalu.
Razgovor: Nada Gašić
Zbilja je uvijek fascinantnija i strašnija od literature

 

''Američki bogovi'' na malom ekranu
HBO se s posljednjim TV projektom potpuno posvećuje književnoj sferi – nakon "Igre prijestolja" i knjiga Sloane Crosley, Michaela Chabona i Chada Harbacha, najavljeno je novo veliko ime koje će se naći na malom ekranu…
Novo ruho klasika
U hrvatska kina stigla je "Zvijer", film snimljen prema istoimenom književnom hitu, romantična priča o mladiću koji je zbog svoje zloće pretvoren u ružnu zvijer, a kletve ga može osloboditi samo poljubac prave ljubavi…
Tajni život kućnih pomoćnica-opširno
Sredinom kolovoza u kinima diljem Sjedinjenih Država trebao bi se početi prikazivati film "The Help", nastao prema hit romanu "Sluškinje" Kathryn Stockett…
Oskarovac će raditi na ''Praskozorju''
Summit Enertainment angažirao je Billa Condona kao režisera završnog dijela sage Sumrak, "Praskozorja"…

 

Bogovi današnjice su hedonizam, bogatstvo i slava
Prenosimo u cijelosti tekst T portala, inspiriran knjigom "Carstvo opsjena", koja će se naći u prodaji za Interliber u izdanju Algoritma.
Kriza konačno stigla u Hrvatsku
… i to u obliku najnovijeg romana autorskog dvojca kojeg čine Marko Mihalinec i Velimir Grgić…
Razgovor s Majom Sačer
Na tportalu objavljen je intervju s Majom Sačer, mladom autoricom koja je prošle godine objavila svoju prvu zbirku priča intrigantna naslova "Božji grijesi"…

 

Razgovor s Jasnom Horvat, autoricom novog romana Alikvot: Dijeljenje bez ostatka
Razgovor s Jasnom Horvat, autoricom novog romana Alikvot: Dijeljenje bez ostatka
Razgovor s Jelenom Radan
1. Kako si se odlučila za naslov knjige?

Slovo Z me posebno zaintrigiralo tijekom pisanja knjige, ne pitajte zašto. Samo tako. Tako je nastao i Rejnin poklič ZumZum. A onda je i neka vrst skraćenice za Zemlju djece u mojoj glavi zazvučala baš kao Zeda. I tako osta Zeda, i baš mi se sviđa.
Dexter: Serijski ubojica serijskih ubojica
Dextera, stotinu i prvu knjigu u najboljem nizu krimića u Hrvatskoj, NAJbiblioteci, zajedničkom projektu Algoritma i Jutarnjeg lista, čitajte po cijeni od samo 19,90 kuna.
7, 11, 13, 17, 19, 23, 29……
Za roman "Samoća primarnih brojeva" Giordano je dobio najugledniju talijansku književnu nagradu – Strega…
David McWilliams u Hrvatskoj
Jedan od najpoznatijih irskih novinara i autor knjige "Papina djeca" početkom listopada dolazi u Hrvatsku…
Romani o kojima ćete postati ovisni!
Dobrodošli na Upper East Side New Yorka, gdje moji prijatelji i ja živimo, zabavljamo se i spavamo – katkad jedni s drugima…
Najstrašniji autor na svijetu
R. L. Stine, najpopularniji američki pisac za mlade, autor više od stotinu naslova u žanru trilera i horrora, sam tvrdi kako ima najbolji posao na svijetu.

 

 

  • 2017 >
  • 2016 >
  • 2015 >
  • 2014 >
  • 2013 >
  • 2012 >
  • 2011 >
  • 2010 >
  • 2009 >
  • 2008 >
  • 2007 >
  • 2006 >
  •  

    Pišite nam na:
    predlist@algoritam.hr

     

              utorak,   27. lipnja 2017   broj: 3922   godina: 12   Uređuje: Ivana Pavelić


    Intervju: Tea Tulić – dobitnica nagrade Prozak za 2010. godinu
    Ljude nije teško rasplakati, teško ih je nasmijati

    Prva prozna knjiga Tee Tulić Kosa posvuda donosi istodobno potresnu i luckastu priču o tri generacije žena jedne obitelji u trenu kada srednja, majka, oboli od raka...
     
    Predstavite nam se u smislu spisateljskom. Kako i kada ste počeli pisati, tko vas je poticao, tko vas je učio? Imate li preporuku za druge, mlade, autore?
     

    Tea Tulić (Rijeka, 1978.) je predsjednica udruge Katapult u kojoj organizira i vodi književne večeri. Piše, uglavnom, kratke priče i crtice. Neke od njih je objavila u književnim časopisima Ulaznica, Zarez i Slijepi putnik. Dobitnica je nagrade Prozak 2010. godine. Ovo joj je prva knjiga.

    Zapisivala sam još od osnovne škole, a pisati počela prije tri godine. Ozbiljniji pristup radu se počeo odvijati upravo dolaskom u udrugu Katapult, dok još nisam bila predsjednica. Tamo sam se susrela s nizom mladih autora i autorica čije su aspiracije bile slične mojima. Konkretno, dobila sam pomoć i priliku za učenje, razvijanje kritičkog mišljenja naspram teksta i mogućnost javnog nastupa. Moram spomenuti i da su mi uvelike pomogli sati kreativnog pisanja kod dviju odličnih spisateljica Daše Drndić i Ivane Sajko. Daša Drndić me uz Katapultovce maksimalno poticala na rad. Rekla bi: čisti, cizeliraj, reži, miči, zaboravi na pridjeve! Uf, što je bila zahtjevna, hvala joj na tome!
    Preporučam mladim autorima da puno čitaju, pohađaju radionice kreativnog pisanja – ako su u prilici – šalju radove u književne časopise i na natječaje, posjećuju književne večeri ili odustanu od svega ako nisu spremni na rad, rad i rad. Genijalci se prerijetko rađaju, a i oni moraju od nekoga nešto naučiti.

     
    Volim zeznutu ali i optimističnu priču
     
    Kosa posvuda je očito dijelom autobiografska knjiga. Kako ste se branili, i obranili, od klasične zamke autobiografizma, činjenice da ono što je vama važno i prezentno po sebi bude i čitateljima?
     

    Prva proza Tee Tulić Kosa posvuda niskom biserno poentiranih crtica pripovijeda priču o jednoj obitelji, posebice njezinoj ženskoj liniji nona-majka-kći, i suočavanju s majčinom bolesti.

    Ne znam jesam li se skroz obranila od toga, ali branila sam se upravo najviše od patetike i to suhim prostim rečenicama, dokumentarizmom. Prije nego što je nastao ovaj materijal pisala sam kratke priče koje su se uglavnom oslanjale na fikciju, a onda se dogodilo to da vlastitu priču nisam mogla ignorirati i – krenula sam zapisivati. Drugačije je kad pišete iz osobnog iskustva, rečenice teku iz vas i ima neku uvjerljivost sve skupa. Kad se skupila kritična količina teksta i kad glas pripovjedačice više nije bio moj odlučila sam prionuti ozbiljnijem radu i pristupiti mu kao bilo kojem drugom tekstu. Nakon što sam ga istesala do krajnosti, onda sam se počela pitati – čemu ovaj tekst služi? To sam ispitala kod probnih čitača. Oni su bili ti koji su rekli da je tekst vrijedan pažnje, slanja na natječaj i na koncu – objave. Da nisu tako reagirali, išla bih pisati nešto drugo, a ovo pohranila u ladicu, odnosno folder.
    Naličja smrti, bilo fizičke ili psihičke, koje sam popisala i obradila su i naličja života. S time se ljudi svakodnevno susreću. A tu je, osim bolesti i smrti bližnjih, i pitanje – koliko ozbiljno sami sebe i svoje trenutno postojanje shvaćamo? Činimo li to u prevelikoj mjeri? Ako si ljudi mogu postaviti ovo ili neko drugo pitanje potaknuti čitanjem moje proze, onda sam ja napravila okej posao.

     
    Središnja tema Vaše proze je, zapravo, turobna, umiranje majke od raka. No, takva nije i njezina prezentacija, premda ste uspjeli zadržati potresnost, Kosa posvuda nije mračna knjiga. Je li to Vaš izbor, zaštita, nešto treće...
     

    Moj izbor. Kao što je i izbor glavne junakinje da skine pritisak i emocionalni teret npr. kupnjom haljine. Osobno volim zeznutu ali i optimističnu priču. Osim toga život i smrt nisu zbroj grijehova i konačne kazne, kako si neki vole utvarati da bi lakše živjeli sretni u uvjerenju da je netko drugi, neka viša sila odgovorna za njihov život. Ljude nije teško rasplakati, teško ih je nasmijati.

     
    U priči je puno jače naglašena ženska obiteljska linija nona-majka-kći/pripovjedačica. Zašto ste mušku liniju, oca i brata, pa čak i jednu sestru, ostavili malo u sjeni?
     

    Da, muška linija je namjerno ostala malo u sjeni. Svi stalno pišu o patrijarhalnom društvu i patrijarhalnoj obitelji. Ja imam upravo iskustvo blažeg oblika matrijarhata pa sam i napisala tekst u kojem su muški likovi zasjenjeni ženskim. Lik sestre je takav također jer se radi o liku koji vodi jedan tipično tajni život na razmeđi djetinjstva i puberteta, nesvjestan situacije, stoga i postrani.

     
    U romanu nema osobnih imena, likovi su nazvani po ulogama. Zašto?
     

    Osobna imena su gnjavaža. Ovakav pristup mi je univerzalniji, makar u ovom slučaju. Osim toga, ponekad nas naše uloge kćeri, majki, očeva, susjeda, teta svode upravo isključivo na te uloge. Drugi nam ih daju, a mi se u njih potpuno uživljavamo. I nama samima to odgovara, jer kad se počnemo pitati tko smo mi zapravo, osim nabrojanog, onda nastaju problemi.

     
     
     
     
     
     
     
     
     
     
     
     
     
     

     

     


    ©opyright 2003. Algoritam d.o.o., Harambašićeva 19, 10000 Zagreb, Hrvatska tel: +385 1 2359 333, fax: +385 1 2335 956, e-mail: info@algoritam.hr