Razgovor s Jasnom Horvat, autoricom novog romana Alikvot: Dijeljenje bez ostatka
Razgovor s Jelenom Radan
„Goldfinch“ osvojio Pulitzera
Prijestolje na koje svi žele (za)sjesti
Nova kritika knjige Rat slikama Sandre Vitaljić i intervju s autoricom
Gdje je Osmi povjerenik?
Rat slikama Sandre Vitaljić u emisiji Trikultura
Tišina: snimanje u tijeku!
„Sedam strahova“ dobiva panegirike i u svijetu
Kutija slova, emisija o književnosti
Slike i lažu više od 1000 riječi
Začitavanje: Anotirani Hobit
Atkinskon dobila Costu
Želimir Periš: Mučenice
Hrvatska proza u 2013.
Predrag Lucić dobitnik nagrade Kočićevo pero za 2013.
In memoriam: Zlatko Crnković
Strahimir Primorac: Prividi ljubavi i slobode
Kritiku knjige „Dezerter“ Dinka Telećana
Intervju sa Želimirom Perišem

 

Ujedinjeni u tuzi
Novi roman autora romana "Kako utješiti udovca" topla je ljudska priča o jednoj "ludoj" obitelji koju ćemo uskoro gledati i na velikom ekranu…
Novu bestseler seriju romana…
… o Sookie Stackhouse, čije "pustolovine" u nagrađivanoj TV seriji mogu pratiti i naši gledatelji, uskoro ćete čitati i na hrvatskom!

 

Razgovor s Jasnom Horvat, autoricom novog romana Alikvot: Dijeljenje bez ostatka
Razgovor s Jasnom Horvat, autoricom novog romana Alikvot: Dijeljenje bez ostatka
Razgovor s Jelenom Radan
1. Kako si se odlučila za naslov knjige?

Slovo Z me posebno zaintrigiralo tijekom pisanja knjige, ne pitajte zašto. Samo tako. Tako je nastao i Rejnin poklič ZumZum. A onda je i neka vrst skraćenice za Zemlju djece u mojoj glavi zazvučala baš kao Zeda. I tako osta Zeda, i baš mi se sviđa.
Intervju: Tea Tulić – dobitnica nagrade Prozak za 2010. godinu
Prva prozna knjiga Tee Tulić Kosa posvuda donosi istodobno potresnu i luckastu priču o tri generacije žena jedne obitelji u trenu kada srednja, majka, oboli od raka...
Intervju s autorom knjige ''Povezani''
Algoritam u cijelosti prenosi intervju s autorom knjige Povezani, objavljen na T-portalu.
Razgovor: Nada Gašić
Zbilja je uvijek fascinantnija i strašnija od literature

 

''Američki bogovi'' na malom ekranu
HBO se s posljednjim TV projektom potpuno posvećuje književnoj sferi – nakon "Igre prijestolja" i knjiga Sloane Crosley, Michaela Chabona i Chada Harbacha, najavljeno je novo veliko ime koje će se naći na malom ekranu…
Novo ruho klasika
U hrvatska kina stigla je "Zvijer", film snimljen prema istoimenom književnom hitu, romantična priča o mladiću koji je zbog svoje zloće pretvoren u ružnu zvijer, a kletve ga može osloboditi samo poljubac prave ljubavi…
Tajni život kućnih pomoćnica-opširno
Sredinom kolovoza u kinima diljem Sjedinjenih Država trebao bi se početi prikazivati film "The Help", nastao prema hit romanu "Sluškinje" Kathryn Stockett…
Oskarovac će raditi na ''Praskozorju''
Summit Enertainment angažirao je Billa Condona kao režisera završnog dijela sage Sumrak, "Praskozorja"…

 

Bogovi današnjice su hedonizam, bogatstvo i slava
Prenosimo u cijelosti tekst T portala, inspiriran knjigom "Carstvo opsjena", koja će se naći u prodaji za Interliber u izdanju Algoritma.
Kriza konačno stigla u Hrvatsku
… i to u obliku najnovijeg romana autorskog dvojca kojeg čine Marko Mihalinec i Velimir Grgić…
Razgovor s Majom Sačer
Na tportalu objavljen je intervju s Majom Sačer, mladom autoricom koja je prošle godine objavila svoju prvu zbirku priča intrigantna naslova "Božji grijesi"…

 

Razgovor s Jasnom Horvat, autoricom novog romana Alikvot: Dijeljenje bez ostatka
Razgovor s Jasnom Horvat, autoricom novog romana Alikvot: Dijeljenje bez ostatka
Razgovor s Jelenom Radan
1. Kako si se odlučila za naslov knjige?

Slovo Z me posebno zaintrigiralo tijekom pisanja knjige, ne pitajte zašto. Samo tako. Tako je nastao i Rejnin poklič ZumZum. A onda je i neka vrst skraćenice za Zemlju djece u mojoj glavi zazvučala baš kao Zeda. I tako osta Zeda, i baš mi se sviđa.
Dexter: Serijski ubojica serijskih ubojica
Dextera, stotinu i prvu knjigu u najboljem nizu krimića u Hrvatskoj, NAJbiblioteci, zajedničkom projektu Algoritma i Jutarnjeg lista, čitajte po cijeni od samo 19,90 kuna.
7, 11, 13, 17, 19, 23, 29……
Za roman "Samoća primarnih brojeva" Giordano je dobio najugledniju talijansku književnu nagradu – Strega…
David McWilliams u Hrvatskoj
Jedan od najpoznatijih irskih novinara i autor knjige "Papina djeca" početkom listopada dolazi u Hrvatsku…
Romani o kojima ćete postati ovisni!
Dobrodošli na Upper East Side New Yorka, gdje moji prijatelji i ja živimo, zabavljamo se i spavamo – katkad jedni s drugima…
Najstrašniji autor na svijetu
R. L. Stine, najpopularniji američki pisac za mlade, autor više od stotinu naslova u žanru trilera i horrora, sam tvrdi kako ima najbolji posao na svijetu.

 

 

  • 2017 >
  • 2016 >
  • 2015 >
  • 2014 >
  • 2013 >
  • 2012 >
  • 2011 >
  • 2010 >
  • 2009 >
  • 2008 >
  • 2007 >
  • 2006 >
  •  

    Pišite nam na:
    predlist@algoritam.hr

     

              četvrtak,   19. listopada 2017   broj: 4036   godina: 12   Uređuje: Ivana Pavelić


    Andrea Pisac: Hakirana Kiti (ljubavno-znanstveni roman)

    Strahimir Primorac: Prividi ljubavi i slobode

    Radnja Hakirane Kiti, s pomalo neobičnom žanrovskom odrednicom „ljubavno-znanstveni roman“ (kojoj bi trebalo pridodati i treću oznaku – onu špijunskog žanra), zbiva se najvećim dijelom u Londonu. Glavna junakinja Kiti Kraus, istodobno pripovjedačica romana, spisateljica je koja je prije pet godina stigla iz Hrvatske u London i upravo dovršava doktorat iz antropologije. S mentoricom vodi zanimljive razgovore, u kojima otkriva važne detalje u vezi s pisanjem i obranom radnje, stječe neočekivane uvide u struku i uopće položaj te znanosti u suvremenom društvu. Paralelno s tim tematskim kompleksom Kiti iznosi, često s analitičnošću znanstvenika, i detalje o svom ljubavnom životu, o seksualnom iskustvu s trojicom muškaraca koji prolaze kroz to razdoblje njezina života. Dvije središnje teme prate fragmenti pisani u žanru špijunske proze, koji se od osnovnoga teksta razlikuju tipom slova i neutralnim pripovjedačem. Tu se govori o skupini hakera, članova tvrtke za sigurnost virtualnoga prostora, koji su dobili zadaću da zaštite neki arhiv, iza kojeg zapravo stoji Služba za nadziranje znanstvenika. Jedan od hakera, good guy, neovlašteno ulazi i čita tekst koji piše Kiti („Kitin dnevnik“); shvativši njegovo društveno značenje, on rukopis pušta u javnost.

    Antropologija, njezin današnji razvojni stupanj i društveni status, etičke, filozofske i materijalne dileme s kojima se suočava („posapunjivanje znanosti“, etičnost u istraživanju, (ne)zavisnost znanstvenika, manipuliranje rezultatima i dosezima učenjaka, problematika sve sofisticiranije kontrole znanosti) nisu autorici pa onda ni njezinoj protagonistici samo odlično poznata, zahvalna tema. Ta znanost „o drugom i drukčijem“ zapravo dominantno određuje način razmišljanja glavne junakinje, njezino shvaćanje sredine u kojoj se kreće, a na koncu i njezin pogled na svijet. Mlada, samosvjesna žena, snažna intelekta i oboružana znanstvenim gardom, sklona introspekciji i kritičkom razmišljanju, upravo je u Londonu jedna od drugih i drukčijih. To je pozicija koja joj omogućuje da iz prve ruke osjeti kakva je britanska receptivna politika prema strancima, „kojom stvaraju od svoje zemlje najveću svjetsku demokraciju“. Kiti Veliku Britaniju vidi kao „progresivnu zemlju u kojoj svi sve mogu, barem na papiru; monarhiju u kojoj se već više od tisućljeća ništa stubokom nije promijenilo“. U toj zemlji „sve što nije englesko nema pravo na svoju priču – na zaplet, kompleksnost, sok – već samo na svoj broj“.

    Na nekoliko mjesta u romanu uklopljene su i pojedine teme vezane uz književnost i književni život. Mitja, bivši Kitin dečko, iznosi ovakvo mišljenje o tome kako se neko strano izdanje moglo naći na anglosaksonskom tržištu knjiga: „Tamo su uspijevali samo oni naslovi koji su se uklapali u trenutne političke događaje. Tamo su putovali samo oni autori koji su bili dio nekog domaćeg skandala. Kako god okrenuli, nije bilo mnogo riječi o književnosti.“ Na dva se mjesta u romanu spominju disidenti. Nestalo je socijalizma pa je nestalo i socijalističkih disidenata kakvi su bili Kundera, Solženjicin ili Đilas. „Tu i tamo nicali su disidenti autokratskih državica, ali njihova slava i važnost nije dugo trajala.“ Tema o slobodi govora i disidentima nastavila se u romanu kao oštro polariziran sukob dvaju likova: Kiti, koja je izgubila strpljenje i odustala od „glađenja prikrivenog engleskog ugnjetavanja“, i Roberta, muža njezine najbolje prijateljice, pripadnika engleske bogatije srednje klase. Kiti je tvrdila da nigdje nema apsolutne slobode govora, pa je nema ni u Engleskoj, a to je Roberta silno uzrujalo. „‘A tko je onda primao sve disidente koje bi vaši divljaci davno pobili za krivo napisanu riječ?’ (…) ‘Vi ste ih primili – ali samo one koji su vam odgovarali.’ ‘Mi smo jadnim socijalističkim piscima vratili obraz’, ponovo je udario. (…) ‘Ti jadni socijalistički pisci morali su pljuvati po svojim režimima i diviti se vašoj demokraciji da bi ih vi prigrlili.’“

    Neugodno iskustvo vezano uz vlastitu drugost u novoj sredini Kiti doživljava i s Rodgeom, mladićem s kojim uspostavlja ambivalentan odnos. S jedne je strane posrijedi snažna uzajamna seksualna privlačnost, a s druge njegova nemoć da Kitinu stranost doživi ne podliježući predrasudama vlastite civilizacije. Želio je napraviti fotografsku izložbu o svakodnevici pisca u egzilu, a Kiti mu se učinila idealnim egzotičnim fotomodelom neuklopljene istočnoeuropske spisateljice u Londonu. Zamka je bila u tome što je on unaprijed stvorio predodžbu istočnoeuropske spisateljice, koja bi na fotkama morala izgledati kao nesretnica, ogorčena osoba, s olovkom i papirom umjesto kompjutora.

    Opisujući ljubavne veze s trojicom muškaraca Kiti iznosi kratku povijest svoga erotskog života, o kojem govori otvoreno, bez lažna moraliziranja, s odmakom i gotovo sa znanstvenom analitičnošću, bitno drukčije nego što smo u našoj prozi navikli kad je riječ o toj temi. Posrijedi su različiti doživljaji seksa i osjećajā s njim u vezi: prvi mladić, Mitja, koji je na početku romana već zapravo bivši, bio joj je „besmrtna ljubav“, a u retrospektivi, kad je stigao Rodge koji joj je „palio plahte“, vođenje ljubavi s Mitjom izgledalo joj je smiješno. Treći, Eric, koji je jednako dobro „palio lampice“, bio je dokaz da Rodge, s kojim provodi „duševni eksperiment/nesentimentalni odnos“, nije jedini ljubavnik koji je rađen po njezinu „standardu“. Iz vizure lingvističke antropologije Kiti precizno i gotovo suho, bez vidljivih znakova emocije, opisuje što znači voljeti, a što biti zaljubljen, što sve uvjetuje ekstazu i zašto nemamo posve slobodnu volju kad je riječ o izboru partnera.

    Andrea Pisac svojim je prvim romanom pokazala punu spisateljsku zrelost. Hakirana Kiti svakako je ona vrsta guste, inteligentne, povremeno lucidne proze kroz koju se nije uvijek lako probijati, pogotovo stoga što autorica ne pušta uzde svoga profesionalnoga znanstvenog diskursa kadšto ni na mjestima gdje bi to za roman bilo primjerenije i svrsishodnije. No njezina je ledena analitičnost, osobito u govoru o ženskoj erotici i licemjerju pojedinih segmenata britanske politike i društva, nešto novo u našoj prozi.



    Izvor: matica.hr

     
     
     
     
     
     
     
     
     
     
     
     
     
     

     

     


    ©opyright 2003. Algoritam d.o.o., Harambašićeva 19, 10000 Zagreb, Hrvatska tel: +385 1 2359 333, fax: +385 1 2335 956, e-mail: info@algoritam.hr