Razgovor s Jasnom Horvat, autoricom novog romana Alikvot: Dijeljenje bez ostatka
Razgovor s Jelenom Radan
„Goldfinch“ osvojio Pulitzera
Prijestolje na koje svi žele (za)sjesti
Nova kritika knjige Rat slikama Sandre Vitaljić i intervju s autoricom
Gdje je Osmi povjerenik?
Rat slikama Sandre Vitaljić u emisiji Trikultura
Tišina: snimanje u tijeku!
„Sedam strahova“ dobiva panegirike i u svijetu
Kutija slova, emisija o književnosti
Slike i lažu više od 1000 riječi
Začitavanje: Anotirani Hobit
Atkinskon dobila Costu
Želimir Periš: Mučenice
Hrvatska proza u 2013.
Predrag Lucić dobitnik nagrade Kočićevo pero za 2013.
In memoriam: Zlatko Crnković
Strahimir Primorac: Prividi ljubavi i slobode
Kritiku knjige „Dezerter“ Dinka Telećana
Intervju sa Želimirom Perišem

 

Ujedinjeni u tuzi
Novi roman autora romana "Kako utješiti udovca" topla je ljudska priča o jednoj "ludoj" obitelji koju ćemo uskoro gledati i na velikom ekranu…
Novu bestseler seriju romana…
… o Sookie Stackhouse, čije "pustolovine" u nagrađivanoj TV seriji mogu pratiti i naši gledatelji, uskoro ćete čitati i na hrvatskom!

 

Razgovor s Jasnom Horvat, autoricom novog romana Alikvot: Dijeljenje bez ostatka
Razgovor s Jasnom Horvat, autoricom novog romana Alikvot: Dijeljenje bez ostatka
Razgovor s Jelenom Radan
1. Kako si se odlučila za naslov knjige?

Slovo Z me posebno zaintrigiralo tijekom pisanja knjige, ne pitajte zašto. Samo tako. Tako je nastao i Rejnin poklič ZumZum. A onda je i neka vrst skraćenice za Zemlju djece u mojoj glavi zazvučala baš kao Zeda. I tako osta Zeda, i baš mi se sviđa.
Intervju: Tea Tulić – dobitnica nagrade Prozak za 2010. godinu
Prva prozna knjiga Tee Tulić Kosa posvuda donosi istodobno potresnu i luckastu priču o tri generacije žena jedne obitelji u trenu kada srednja, majka, oboli od raka...
Intervju s autorom knjige ''Povezani''
Algoritam u cijelosti prenosi intervju s autorom knjige Povezani, objavljen na T-portalu.
Razgovor: Nada Gašić
Zbilja je uvijek fascinantnija i strašnija od literature

 

''Američki bogovi'' na malom ekranu
HBO se s posljednjim TV projektom potpuno posvećuje književnoj sferi – nakon "Igre prijestolja" i knjiga Sloane Crosley, Michaela Chabona i Chada Harbacha, najavljeno je novo veliko ime koje će se naći na malom ekranu…
Novo ruho klasika
U hrvatska kina stigla je "Zvijer", film snimljen prema istoimenom književnom hitu, romantična priča o mladiću koji je zbog svoje zloće pretvoren u ružnu zvijer, a kletve ga može osloboditi samo poljubac prave ljubavi…
Tajni život kućnih pomoćnica-opširno
Sredinom kolovoza u kinima diljem Sjedinjenih Država trebao bi se početi prikazivati film "The Help", nastao prema hit romanu "Sluškinje" Kathryn Stockett…
Oskarovac će raditi na ''Praskozorju''
Summit Enertainment angažirao je Billa Condona kao režisera završnog dijela sage Sumrak, "Praskozorja"…

 

Bogovi današnjice su hedonizam, bogatstvo i slava
Prenosimo u cijelosti tekst T portala, inspiriran knjigom "Carstvo opsjena", koja će se naći u prodaji za Interliber u izdanju Algoritma.
Kriza konačno stigla u Hrvatsku
… i to u obliku najnovijeg romana autorskog dvojca kojeg čine Marko Mihalinec i Velimir Grgić…
Razgovor s Majom Sačer
Na tportalu objavljen je intervju s Majom Sačer, mladom autoricom koja je prošle godine objavila svoju prvu zbirku priča intrigantna naslova "Božji grijesi"…

 

Razgovor s Jasnom Horvat, autoricom novog romana Alikvot: Dijeljenje bez ostatka
Razgovor s Jasnom Horvat, autoricom novog romana Alikvot: Dijeljenje bez ostatka
Razgovor s Jelenom Radan
1. Kako si se odlučila za naslov knjige?

Slovo Z me posebno zaintrigiralo tijekom pisanja knjige, ne pitajte zašto. Samo tako. Tako je nastao i Rejnin poklič ZumZum. A onda je i neka vrst skraćenice za Zemlju djece u mojoj glavi zazvučala baš kao Zeda. I tako osta Zeda, i baš mi se sviđa.
Dexter: Serijski ubojica serijskih ubojica
Dextera, stotinu i prvu knjigu u najboljem nizu krimića u Hrvatskoj, NAJbiblioteci, zajedničkom projektu Algoritma i Jutarnjeg lista, čitajte po cijeni od samo 19,90 kuna.
7, 11, 13, 17, 19, 23, 29……
Za roman "Samoća primarnih brojeva" Giordano je dobio najugledniju talijansku književnu nagradu – Strega…
David McWilliams u Hrvatskoj
Jedan od najpoznatijih irskih novinara i autor knjige "Papina djeca" početkom listopada dolazi u Hrvatsku…
Romani o kojima ćete postati ovisni!
Dobrodošli na Upper East Side New Yorka, gdje moji prijatelji i ja živimo, zabavljamo se i spavamo – katkad jedni s drugima…
Najstrašniji autor na svijetu
R. L. Stine, najpopularniji američki pisac za mlade, autor više od stotinu naslova u žanru trilera i horrora, sam tvrdi kako ima najbolji posao na svijetu.

 

 

  • 2017 >
  • 2016 >
  • 2015 >
  • 2014 >
  • 2013 >
  • 2012 >
  • 2011 >
  • 2010 >
  • 2009 >
  • 2008 >
  • 2007 >
  • 2006 >
  •  

    Pišite nam na:
    predlist@algoritam.hr

     

              četvrtak,   21. rujna 2017   broj: 4008   godina: 12   Uređuje: Ivana Pavelić


    Razgovor s Jasnom Horvat, autoricom novog romana Alikvot: Dijeljenje bez ostatka


    1. Za one koji možda ne znaju, što je “alikvot” i kakva je za tebe simbolika naslova najnovije knjige, posebno kako se uklapa u tvoje dosadašnje knjige?

    Alikvot je broj koji bez ostatka dijeli neki drugi, složeni broj. Za mene je to riječ koja simbolički opisuje predanost, dijeljenje bez ostatka – ideji, porivu, osjećaju, pa čak i iluziji. Roman Alikvot govori upravo o takvim pojedincima koji su istodobno zaneseni svojim vizijama, ali i dovoljno “prisutni” da svoje vizije ostvare, bez obzira na cijenu. U nizu mojih romanesknih ostvarenja Alikvot je prvi i posljednji. Prvi, jer sam ga započela stvarati 2002. godine, a posljednji jer ga je jesenas objavio Algoritam te u nizu mojih romana stoji kao najsvježiji uradak. On svojim ustrojem podržava prethodne romane: ime mu započinje slovom A, jednom riječju prenosi krovnu ideju, slijedi matematički princip po kojemu se poglavlja, upravo kao i junaci, dijele bez ostatka te, uz pomoć Manifesta aksiomatske književnosti, pojašnjava samoga sebe, ali i svoje prethodnike.

    2. Knjiga je prožeta putovanjima, vanjskima i unutrašnjima, u prostorima i svjetovima oko nas i u nama. Što tebi osobno znače putovanja i što te potaklo na pisanje ovako kompleksnog romana?

    Pisanje je za mene također putovanje, i to ono u kojemu staloženo odgovaram na pitanja koja me okupiraju. U Alikvotu sam željela doznati kako se (pre)dajemo i što su rezultati naših davanja – jesu li porazi pobjede, dobivamo li kada dajemo ili kada primamo, jesu li ostajanja svojevrsna odustajanja, a odlasci bijegovi ili, možda ipak, ustrajnosti? S obzirom da jednoznačni odgovori ne postoje, roman je forma u kojoj se uživljavam u različite osobnosti i za svaku od njih tražim odgovor koji je samo njezin, premda, u nekoj uopćenoj vizuri, može biti odgovor i svakog od nas. A putovanja... Putovanja, posebno ona daleka, za mene su reinkarnacije – ponovna rađanja. U dalekim putovanjima se rastajemo od prethodnih identiteta i pronalazimo drukčijeg sebe. Tu nam je sve nepoznato – prostor, kultura, običaji, podneblje, pa smo i sami sebi nepoznati.

    3. U gotovo svim (ili svim) tvojim romanima važnu ulogu igra Osijek. Iz Osijeka povremeno odlaziš, ali uvijek se u njega vraćaš. Što ti znači domovina, a što svijet?

    U romanu Bizarij Osijek sam imenovala kao svoju ôs – ishodište i središte vrtnje. Hrvatska i Osijek važne su sastavnice mog identiteta i u svim mojim skitnjama, priču o sebi započinjem pričom o Hrvatskoj i Osijeku. Za Hrvatsku bih rekla da je moja vitalna „molekula“, a za Osijek da je moj „atom“. Svijet, s druge strane, vidim „tijelom“ koje zbog svoje veličine ne uspijeva biti svjesno svakog svojeg atoma i svake svoje molekule. Svojom zadaćom vidim i to da svijet-tijelo izvještavam o Osijeku i Hrvatskoj. Odnosno, molekulu (Hrvatsku) izvještavam o atomu (Osijeku), a po povratcima s putovanja, atom (Osijek) i molekulu (Hrvatsku) izvještavam o tijelu na kojemu se nalaze.

    4. Jednako kao i Osijek, tako je glagoljica, tradicija, posebno kulturna tradicija i specifičan odnos prema živoj povijesti, važan dio tvoga poslanja. Kako je to isprepleteno u Alikvotu?

    Poglavlja u Alikvotu označena su naslovima, a naslovi brojevima. Svaki od brojeva ispisan je glagoljičkim znakom koji sam osobno iscrtala podražavajući stare majstore kaligrafije. Upravo su mi putovanja pokazala koliko je važno poznavati kulturnu tradiciju jer su sva poznanstva koja sam stjecala daleko od Hrvatske započinjala pričom o tome što je svojstveno za nas „tamo daleko“. Pričajući o glagoljici i dijelovima naše žive povijesti po kojima smo različiti od ostalih kultura primala sam pohvale, mnogi su izrazili želju doći i osvjedočiti se u ono što su čuli. Hrvatski kulturni identitet moje je crpilište i u njemu pronalazim nadahnuće koje je dio kolektivne svijesti.

    5. Kad sam prvi put čitala Alikvot, čitala sam ga linearno, onako kako se čita “klasični” roman. Kasnije sam se odvažila na razna druga čitanja. Da bih to mogla, trebalo je proniknuti u filozofiju matematike koju nudiš u knjizi. Možeš li objasniti kakvu si igru za čitatelja ugradila u tkivo romana?

    Igra je, zapravo, vrlo jednostavna i svodi se na mogućnost biranja više različitih epiloga (kojih je ukupno četiri i nose brojeve 3, 5, 7, i 9) ili tek jednoga kojim će završiti poglavlje. Primjerice, prvo poglavlje numerirano je brojem 15 i ono se bez ostatka može podijeliti brojem 3 ili brojem 5. Drugim riječima, čitatelj može pročitati poglavlje pod brojem 15, izabrati jedan od epiloga (epilog 3 ili epilog 5) i prestati čitati ostala poglavlja. Ako ga ne zadovoljava takav rasplet, nastavit će čitati i dijeliti poglavlja sve do posljednjeg. Možda će epiloge pročitati tek na samom kraju, nakon što je dovršio čitanje svih ponuđenih poglavlja. U tom slučaju, nadam se da će sa samim sobom porazgovarati o načinima na koji nam se u životu „nude“ različiti epilozi. S obzirom da u Alikvotu epilozi govore o vrlo skoroj budućnosti glavnog junaka, poruka je ujedno i ta da je svaka sljedeća minuta neki novi početak, ali i epilog koji ovisi o sadašnjosti ili prošlosti. Fascinirana sam isprepletenošću budućnosti, sadašnjosti i prošlosti gdje ono čega više nema ipak (s obzirom na posljedice – epiloge) postoji i danas, odnosno, prenosi se i u sutra.

    6. S tim u vezi, sigurno te to često pitanju, tko su oulipovci i kako se tvoja životna i literarna filozofija isprepliće s njihovom?

    Oulipovci su grupacija književnika i matematičara koja je svoj prvi sastanak održala 24. studenog 1960. godine, a na poticaj osnivača Francoisa Le Lionnaisa i Raymonda Queneauoa. Oulipo (franc. Ouvroir de litterature potentielle / Radionica potencijalne književnosti) osnovana je s ciljem koji se nije izmijenio do današnjih dana – to je pronalaženje novih potencijalnih struktura, uzoraka i modela pri stvaranju književnih tekstova, eksperimentiranje s tehnikama pisanja, najčešće korištenjem matematičkih permutacija ili problema i obrazaca. Obrasci i tehnike koje oulipovci primjenjuju nazivaju ograničenjima te ih na svojim sastancima i radionicama postavljaju i uvijek iznova testiraju.

    Oulipovci su mi bliski upravo po izboru i primjeni ograničenja. Naime, mišljenja sam kako književnost u sebe može upiti dostignuća brojnih znanosti te kako se tekst može strukturirati slijedom poznatih aksioma. To si postavljam kao imperativ u svakom oblikovanju teksta te pišući nastojim dostići formu u kojoj tekst svojim oblikom i ustrojem također govori o krovnoj temi. Na taj način knjige postaju igračke i dopuštaju mnogostruka iščitavanja. Sve to podsjeća i na odlike digitalnog doba tako da se mnogi moji tekstovi mogu iščitavati po „ključnim riječima“ te predstavljaju tezauruse znanja o krovnim pojmovima.

    7. Kakvo je u romanu značenje ruže vjetrova i sudbinske žene Ružice?

    Ruža vjetrova je, kako kaže glavni junak – amblem, metafora i putokaz. U neka davna doba ruže vjetrova su korištene za bolje snalaženje u prostoru. U Alikvotu ružu vjetrova pojašnjavam na sljedeći način:

    „Sjever im je obilježen šiljkom, kopljem, zvijezdom Sjevernjačom ili cvijetom ljiljana. Istok usmjeravaju Svetoj Zemlji i Jeruzalemu, središtu kršćanskoga svijeta, svetištu Mediterana. Od središta se razlistavaju latice ruže, feu de joie, krijes radosti. Ružu čine latice, krjesovi, donositelji sreće. Sreće ili spasa… Krjesovi upozorenja na dolazak obrata. Ili vjetrova. I strujanja koja nas raznose. Jedne od drugih. Jedne prema drugima.“

    Ružica je junakinja koja u Alikvotu glavnome junaku predstavlja „putokaz“. Igra je to riječi i svakako metafora kojom poručujem da smo jedni drugima i svjetionici. Naši životi nose poruke kojima prenosimo priče o tome što nam je važno, čemu se dajemo i čemu stremimo. Inače, Ružica nije izmišljeni lik. Poznajemo se od djetinjstva, a družimo se i danas, tako da su u Alikvotu sačuvani brojni detalji njezine autobiografije.

    8. Tko se kako, kome, i zašto, dijeli? Što znači dijeljenje bez ostatka i gdje je u tome mjesto Meleka Jaše, Vasca da Game i Vladimira Mažuranića?

    Životopisi svih triju junaka važni su mi po svojim alikvotskim učincima. Melek Jaša je pojedinac iz naših krajeva koji je u Indiju dospio u svojstvu roba da bi se ondje ubrzo našao u ulozi sultanova namjesnika te izgradio luku Diu po uzoru na svoj Dubrovnik. Vasco da Gama čuven je po pomorskim osvajanjima, suvremenik je Melek Jaše, njegov je suparnik i kao takav otvara prostor propitivanju povijesnih artefakata. Vladimir Mažuranić tvorac je studije koju sam koristila u podlozi ovoga teksta. Istu ovu studiju koristila je i njegova kći Ivana Brlić Mažuranić koja nažalost nije uspjela dovršiti svoju inačicu priče o Melek Jaši Dubrovčaninu – potkralju Gudžerata. Svi navedeni „dijelili su“ sami sebe vremenu i prostoru, a tragovima koje su ostavili dopustili su i meni postati dijelom njihovih priča.

    9. I na kraju, koja je knjiga, ili koje su knjige, kojima se stalno vraćaš u svojim čitanjima?

    Tu su u prvom redu oulipovci – Italo Calvino sa svojim cjelokupnim opusom, Rabelais kao nadahnuće oulipovcima, Queneauov opus (upravo mu je prevedenModri cvijetak) i, primjerice, Georges Perec, kojemu su u posljednje dvije godine objavljena i na hrvatskom jeziku dva važna naslova – Ispario i Život način uporabe. Postoje knjige koje „studiram“ oduvijek. Među njih se ubrajaju Biblija, ostavština Vladimira Mažuranića, studije Frane Pare i Mladena Pejakovića te Rasprave o bitima Hermana Dalmatina.

     
     
     
     
     
     
     
     
     
     
     
     
     
     

     

     


    ©opyright 2003. Algoritam d.o.o., Harambašićeva 19, 10000 Zagreb, Hrvatska tel: +385 1 2359 333, fax: +385 1 2335 956, e-mail: info@algoritam.hr